U četvrtak 03. aprila 2014. godine (20h) u Multimedijalnoj sali Ustanove kulture Palilula (Mitropolita Petra 8, Beograd) biće predstavljena dela fantastične i avangardne književnosti, koja su u poslednje tri godine objavljena u beogradskoj izdavačkoj kući "Everest Media".
O izdanjima će govoriti vlasnik izdavačke kuće "Everest Media" i urednik edicije "Znak Sagite" Boban Knežević, urednik edicije "Signal" Zoran Stefanović i autori.
Edicija književne fantastike "Znak Sagite" osnovana je 1985. godine i predstavlja najvažniji poduhvat ove vrste koji predstavlja pisce sa prostora bivše Jugoslavije. Na promociji će ljubitelji fantastike imati priliku da čuju nešto više o romanima: "30. februar" Jelene Đurović, "Verigaši" Zorana Stefanovića, "Istorija ljubavi među mikrobima" Ratka Radunovića, "Šamanijada" i "Tamna strana sile" Slobodana Škerovića, "Vir svetova" i "Gamiž" Mine D. Todorović, kao i "Taj neobičan dan" Predraga Vukadinovića.
Takođe, biće predstavljeno novo kolo međunarodno ugledne biblioteke "Signal" koja je osnovana početkom 1970-ih u okviru neoavangardnog signalističkog pokreta. U ovom kolu su objavljene knjige Slobodana Škerovića "Jerihon, Jerihon " (pesme), "Zemljofobija" (roman), "Nevidljivi Mars" (roman), "Vulkanska filozofija" (eseji) i "Drozdovi u Paklu" (pesme).
Ovo književno veče još jedno je u nizu dešavanja kojima se najavljuje Festival fantastične književnosti "Art-Anima". Festival će se održati od 15. do 17. maja 2014. godine u UK Palilula.
Organizatori budućeg Festivala su sajt "Art-Anima", Udruženje "Punkt.rs" i Ustanova kulture Palilula.
O DELIMA:
Jelena Đurović - 30. FEBRUAR
“30. februar Jelene Đurović je roman koji će svakom čitaocu ponuditi drugačiji oslonac. Neki će ga doživljavati kao ljubavni roman u kome naučna fantastika i politika imaju sporednu ulogu. Drugi će tvrditi da je to upravo roman koji dokazuje kako naučna fantastika može biti savršen katalizator za promišljanje emocija i ideologije. Treći će ionako sve doživljavati kao politiku u najčistijem smislu.
No, koji god motiv bio odabran za kičmu ovog romana, nema nikakvog spora da je reč o priči o Smaku sveta. Otud je pitanje da li se čitaocu Svet ruši zbog ljubavi, vanzemaljaca ili politike zapravo samo Roršahova mrlja, i jedan od razloga zašto se ovom romanu treba periodično vraćati kako bi videli koliko su nam se pogledi na život promenili.
Glavni protagonisti ove priče su Srbi i vanzemaljci, dva nebeska naroda. Njihova interakcija ima fatalne posledice. Otud je ovaj roman na emocionalnom nivou ljubavni a na intelektualnom gotovo isključivo politički. Kao i svaka velika ljubav, baziran je na nesporazumu. Kao i svaka ideologija, pripoveda nam o tome kako su stvari pošle loše i došle u nama poznato stanje sa kojim se lako identifikujemo. Za razliku od ideologije međutim, ovaj roman govori kako je prekasno da se bilo šta popravi čak i onda kada glavni junaci pronađu rešenje.
30. februar je ljubavni roman o ljudima koji su toliko uvereni u vlastitu pamet pa misle da su iznad ljubavi; politički roman o vlastodršcima toliko uverenim u svoju nezamenjivost da pomisle kako su iznad elementarne etike; naučnofantastični roman o vanzemaljcima koji su civilizacijski toliko superiorni da misle da su iznad srpskog prkosa.
Ovo je roman o svima onima koje su ponekad uništili ljubav, pravda i Srbi.”
(Dimitrije Vojnov)
Zoran Stefanović - VERIGAŠI
“Zoran Stefanović plete priču epskih razmera i jarkog lokalnog kolorita koja je istovremeno naučna fantastika, fantazija i horor, a odjekuje uvek aktuelnim motivima prisutnim u najboljim primerima svetske produkcije”
(Oto Oltvanji)
“Ako uspete da odvojite Zorana Stefanovića, prozaistu, od njegovih drugih, mnogostrukih uloga, šta ostaje? Priče, kakve niste nigde mogli čitati, ideje, motivi iz poluzaboravljenog kolektivnog sećanja koji, iako fragmentirani i nekompletni čine fantastičan mozaik ovog romana i univerzuma u kojem Stefanović nije tvorac, pa čak ni lutkar sa koncima u rukama, već samo vodič. Ako se usudite da ga pratite. “
(Pavle Zelić)
Ratko Radunović - ISTORIJA LJUBAVI MEĐU MIKROBIMA
“Ovaj kratki roman donosi distopijsku priču smeštenu u daleku budućnost i najmnogoljudniji grad Alatavil, kojim vekovima unazad neprikosnoveno vlada hrišćanska crkva. Prenaseljenost klonovima čija je svrha da produže život odavno umrlih jedinki; stalna pretnja od bolesti tokom koje ljudi svojevoljno umiru od smeha nakon što ih prethodno savlada krvoločno ludilo; tekstovi koji se ubrizgavaju u oči i služe kao vrsta halucinogenog tripa - samo su neke od uobičajenih pojava u ovom svetu sutrašnjice.
Istražujući slučaj slaboumnog zatvorenika optuženog za ubistvo izvesnog klerikalca, jedan od najvećih vladinih policijskih krvnika, Emil Pulkrabek, neočekivano upada u psihičku krizu koja mu pomaže da sagleda okolinu onakvu kakva zbilja i jeste, kao i da napokon uvidi svoje realno mesto u njoj. Istovremeno pronalazi dovoljno jak smisao i volju da krene direktno na sistem ne bi li svetu obznanio zaveru porođenu u najvišim ešalonima vlasti, koja inače konstantno radi na tome da se poigrava sa medijskim manipulacijama ionako labilnog alatavilskog življa.
Prema rečima samog autora, ‘Istorija ljubavi među mikrobima’ se može opisati i kao maskarada krajnje ogorčenosti – ali ne protiv Boga, koliko protiv institucija vlasti – u formi distopije, koja se na mnogo načina može tretirati i kao utopija. U njoj navodno uljuljkujući i bezbrižni teološki sistem treba da stoji namesto političkog, iako je itekako jasno da primarna vlast, kao i uvek, leži u rukama prevashodno ekonomski-nastrojene administracije.”
(Art-Anima)
Slobodan Škerović - ŠAMANIJADA
“U Šamanijadi, i sa njom, Škerović postaje neka vrsta signalističkog Džojsa/Moloha koji se maestralno poigrava jezikom i slikom, fantastičkom i mitotvoračkom zbiljom, ekspresijom i unutarnjim psihogenim tokovima.”
(Miroljub Todorović)
“Pisac Šamanijade je svugde i uvek svestan narastajućeg ambisa između tehnologije koja se otela mogućnosti punog sagledavanja i onih koji bi tu tehnologiju da objasne, banalizuju i ukalupe u kondicioniranost svojih svetonazora. Škerović im se podsmeva, on elegantno razbija okvir i na taj način otvara novu perspektivu. Istovremeno, na jednom sasvim drugom nivou, ovo delo ostvaruje i duboki pogled u kolektivno nesvesno, imanentan vrhunskim piscima naučne fantastike.”
(Adrijan Sarajlija)
“Škerovićeva moć razgradnje svakovrsne stvarnosti je dovela do razgolićavanja onih većih datosti što se kriju iza opažanja. Zbog toga će u vremenskoj perspektivi on ostati kao jedan od retkih istinskih proroka koje je naše doba imalo, čak i kada se vraća u arhajske bunare ljudskosti u Šamanijadi, tom paleolitskom epu nad epovima.”
(Zoran Stefanović)
Slobodan Škerović – TAMNA STRANA SILE
“Sunčev sistem uplovljava u oblast tamne materije, preti potpuno uništenje ljudskog roda. Osim prirodnih sila, tu su i tuđini koji usložnjavaju napore za spasenje. Samo, Džo, Palmer i Ramos uspevaju da prevaziđu neminovno, otkrićem priključka na Kosmičku mrežu u kojoj se i dalje može postojati, ali za to je potreban jedan uslov - inteligencija!
Tamna strana sile je satirični roman o bezizlazu sveta. Kombinujući britke i sadržajne dijaloge, impozantnu scenografiju i esejistička intermeca, pisac nam pruža priliku da preudesimo čula i misaoni aparat.”
(Adrijan Sarajlija)
“Ništa manje razularen od Filipa K. Dika, Škerović u Tamnoj strani sile daje zamah kakav je današnjoj prozi neophodan — kosmološko i kulturno platno na kojem su naslikani ljudska agonija i božanstvena komedija našeg sveta koji iščezava. TSS uvodi signalistički pokret direktno u masovnu kulturu.”
(Zoran Stefanović)
Mina D. Todorović - VIR SVETOVA
“Tradicija čitanja tzv. dečije književnosti potvrđuje kako dobro napisana knjiga za decu neizostavno predstavlja i privlačno štivo za odrasle. Vir svetova Mine D. Todorović odlikuje se, pre svega, tananim i duhovitim osećajem za ekologiju pravih osećanja, uz sasvim aktuelan ironičan, preispitivački odnos prema tradicionalnim predstavama o ljubavi i emocijama.”
(Tatjana Rosić)
“U ovom romanu je stvoren osobeni čarobni svet, izrastao na slovenskom i balkanskom korenu. Posebno pleni šaljivi ton koji prožima celu knjigu. (Maja Burić)
Čitajući Vir svetova iskreno osetite da je ljudska potreba za dobrotom, plemenitošću, znanjem i radošću veća do zla, samoživosti, neznanja i ravnodušnosti. A sve to je protkano duhovitošću i svežim idejama.”
(Lidija Dobrašinović)
Mina D. Todorović - GAMIŽ
“Roman Gamiž u sebi spaja mladost i starost, tradiciju s modernim, bajkovito s realitetom, osećanja s logikom, brzinu dešavanja sa prelepim opisima, ozbiljne misli i mnogo, mnogo humora, ogromnu ljubav i bezmernu mržnju, plemenitost i zlo, lepotu razlika i čuvanje sopstvenog identiteta, savršen pravopis i nepravilan jezik... Ako sumnjate da je moguće sve to prirodno sastaviti, treba da pročitate knjigu.“
(Lidija Dobrašinović)
“Neosporno inspirisana nasleđem velikog Tolkina, a pre svega Hobitom, autorka se ne zadovoljava pukim podražavanjem, već postojeće nasleđe fantastike za mlade koristi samo kao početnu inspiraciju za svoju nadahnutu pripovest. Bez obzira što je Gamiž, kao uostalom i Vir svetova, prevashodno namenjen tinejdžerskoj publici, u romanu će uživati svi željni kvalitetne epske fantastike. Nastavak uspeva da održi visoki kvalitet prvog dela i dalje proširuje postojeći mitos. Upečatljivi horor momenti su vešto utkani u avanturističku osnovu, sve pršti od uzbuđenja i iznenađenja, što Gamiža čini nezaboravnim književnim iskustvom.“
(Đorđe Bajić)
Predrag Vukadinović - TAJ NEOBIČAN DAN
Roman spaja motiv vremeplova sa drugim Hristovim dolaskom, koristeći kosmološke i religijske koncepte.
Planeta dočekuje novu 2100. godinu. U Rusiji naučnici spremaju „Projekat Mileva“ — mašinu za putovanje kroz vreme, nazvanu poMilevi Marić. Jedan od nadarenih moskovskih kriminalaca provaljuje u supertajno postrojenje i krade mašinu. Planira da putuje u 3000. godinu, ali stvari kreću drugim tokom...